![]() |
||||||||||||
![]() INTEREAKTIVNI
SERVIS
Copyright |
![]() |
![]() |
||||||||||
![]() |
||||||||||||
|
ISTORIJA GRADA - u kratkim crtama - |
||||||||||||
![]() |
||||||||||||
| ISTORIJA GRADA | ||||||||||||
|
||||||||||||
Tragove
o životu stanovništva prijepoljskog kraja možemo pratiti od praistorije pa do
naših dana. Na prostoru prijepoljskog kraja i srednjeg Polimlja pronadeno je,
otkriveno, proucavano i prouceno mnoštvo pokretnog i nepokretnog arheološkog
materijala koji pripada razlicitim periodima ljudske civilizacije. Posebno je
interesantna rimska nekropola na lokalitetu " Dvorine " na Kolovratu iz rimsko g
perioda u kojoj su nadeni predmeti od keramike, stakla, bronze, srebra i zlata.Prijepolje
je prvi put spomenuo Gijom Adam 1332 god. dok se ono u dubrovackim i istorijskim
izvorima prvi put pominje 1343. god. kao trg manastira Mileševe. U istorijskim
izvorima dokumenata Prijepolje se razvilo kao drumsko naselje na karavanskom
putu poznatom pod nazivom "dubrovacki drum ", koji je povezivao centralne i
istocne delove Balkana sa srednjim delom jadranske obale.Tu su se susretali
trgovci koji su pratili karavane, ponosnici koji su završavali svoj naporan
posao, ponosnici koji su preuzimali robu i dr. Karavanskim putem putovalo se
pešice ili na konjima preko vrletnih i besputnih planina i to, bez malo, neprohodnim
šumama prepunim opasnostima svake vrste. Sama udaljenost izmedu Dubrovnika i
Mileševe bila je tada mnogo veca i mogla se savladati za nekoliko dana. Kako
je put prolazio kroz šume pune razbojnika u mnogima mestima su bile postavljene
posade vojnika radi obezbedivanja
puteva i to po sledecim uslovima kolektivne odgovornosti : " Ako na tim putevima
neko pogine ili mu propadne imetak, neka se svi cuvari one varoši kojoj taj
put bude bliži prisile da nadoknade štetu". Zbog toga je na putu bilo i seljaka
koji su bili obavezni da po ceo dan stražare šumom, motreci tako imali razbojnika.
Udaranjem o jedan mali doboš davali su do znanja prolaznicima da nema nikakve
opasnosti. U srednjem veku prijepoljski kraj, srednje Polimlje i cela dolina
Lima bili su osovina stare Raške i njena najnaseljenija i najnaprednija oblast.
U župama doline Lima, Dabru, Crnoj Steni, Zvijezdu, Bihoru, Ljubovidi, Budimlju
i Plavu podignuto je oko sedamdesetak manastira i crkava. Stoga su tada njene
župe u dolini Lima i njegovih pritoka prestavljale jednu od najvažnijh maticnih
delova Srba Nemanjine država i njenih potomaka. O tome svedoce mnogi spomenici
medu kojima su najznacajniji : Davidovica kod Brodareva i Mileševa kod Prijepolja
koju je na ušcu Kosatice u Mileševku podigao kralj Vladislav Nemanjic, krajem
druge decenije XIII veka, izmedu 1218. i 1219. god. Zahvaljujuci cinjenici da
se odlikuje izuzetnim freskama i što se u njemu dugi niz vremena nalazio grob
Svetog Save, prvog srpskog arhiepiskopa i prosvetitelja manastir Mileševa ima
izuzetan ugled. Izmedu ostalog u njemu se 1377. god krunisao bosanski ban Tvrtko
za kralja Srba, Bosne i Pomorja i zapadnih strana (Dalmacija, Hrvatska...) a tokom XV veka tu je bilo sedište Mileševske mitropoljije
da bi kasnije u XVI veku u njemu radila i jedna od prvih srpskih štamparija.Najcuvenije
freske Mileševa su autenticni lik Sv. Save i Beli Andeo kojim je Evropa pozdravila
Ameriku kada su uspostavljene prve satelitske veze izmedu istih. Danas je mileševa
stavljena pod zaštitu UNESK-a. Za vreme veoma duge turske vladavine podignuto
je više objekata. Medu njima najpoznatiji su Ibrahim pašina džamija i Sahat
Kula. Ibrahim pašina džamija u Šarampovu, verovatno je sagradena u XVI veku.
To je vrlo lepa i privlacna džamija s jednim minaretom, a pokrivena je ceramidom.
Prijepoljski kraj je poznat po veoma burnoj prošlosti koja je sastavni deo Prvog
srpskog ustanka, babinske bune 1875. god., javorskog rata 1876. god, raonicke
bune, balkanskih ratova i oba svetska rata. |
||||||||||||
|
||||||||||||
|
||||||||||||
|
||||||||||||
|
||||||||||||
|
||||||||||||
|
||||||||||||
|
||||||||||||